Umjeravanje

1. Što je umjeravanje?

Umjeravanje je skup postupaka kojima se u određenim uvjetima uspostavlja odnos između vrijednosti veličina koje pokazuje neko mjerilo ili mjerni sustav, ili vrijednosti koje prikazuje neka tvarna mjera ili neka referentna tvar, i odgovarajućih vrijednosti ostvarenih etalonima, koji su slijedivi do državnih ili međunarodnih etalona.

Ako se tijekom umjeravanja pokaže da je vaga izvan dozvoljenih granica greške, moguće su dvije opcije:

    • Vaga će se podesiti, kako bi se vratila u raspon dozvoljenih vrijednosti greške, te ponovno umjeriti.
    • Vaga će se umjeriti u stanju kakvom jest, bez podešavanja, jer korisnik želi pratiti i dokumentirati otklon u mjerenju tijekom vremena.

Govoreći o utezima, moguće je podešavati samo one razreda M.
Ukoliko su greške E i F utega veće od onih dozvoljenih smjernicom OIML R111-2004, oni se ne mogu podešavati, nego ''padaju'' u razred ispod, odnosno, onaj koji dozvoljava njihove greške. Na primjer, imamo uteg E2 od 20 g, čija je greška 0,1 mg (veća od 0,08 mg, što je maksimalno dozvoljena za uteg te težine i razreda), te on tada pada razred niže, u F1 (maksimalna greška za F1 od 20 g je 0,25 mg).

2. Zašto je važno umjeravanje?

Ispitivanje opreme važno je kako bi se potvrdilo da oprema kojom nešto mjerimo ''točno'' mjeri. Odnosno, da se pokaže koliko ta oprema griješi. Ta greška se onda može koristiti u daljnjim izračunima i mjerenjima s tom opremom. Jer, naime, ne postoji niti jedan uređaj na svijetu koji mjeri sa točnošću od 100%. Svi oni griješe, i to je normalno. Samo je pitanje koliko griješe, koliko im je odstupanje, i sa kojom mjernom nesigurnošću je to izračunato.

Kako biste znali koliko Vaš uređaj odstupa, potrebno ga je redovito umjeravati i to sa materijalima koji su slijedivi do nacionalnih ili međunarodnih standarda. Naravno, sve vrijednosti morate i redovito dokumentirati. Redovitim korištenjem uređaja i materijala za mjerenje, utjecajem vanjskih faktora (npr. vlage, temperature) i sličnim utjecajima, točnost uređaja i materijala za mjerenje pada, te se smanjuje pouzdanost mjernih rezultata.

Ne postoji pravilnik niti išta slično koji će izričito označiti period umjeravanja. To ovisi o stabilnosti samog uređaja/ materijala, učestalosti njihovog korištenja, uvjetima u kojima se koriste i pohranjuju i slično. Vage i utezi obično se umjeravaju jednom godišnje, no i češće, ako je potrebno. Što češće se umjeravaju, to ste sigurniji u njihov rad. Pravilnim umjeravanjem mjernog uređaja može se povećati proizvodnost, optimizirati izvore, osigurati kvalitetu, primjenjivost i kompatibilnost proizvoda ili usluga te njihovu primjenu bilo gdje na svijetu. Kvaliteta proizvoda i usluga ovisi o točnosti i pouzdanosti mjerenja, provjere i ugađanja tijekom proizvodnog procesa i kontrola.


Dakle, zašto je važno umjeravanje? Zato što se umjeravanjem osigurava točnost i pouzdanost mjerenja i ispitivanja, a time se:

  • omogućava ispunjenje zahtjeva međunarodnog sustava za stavljanje robe/usluga na tržište,
  • osigurava da kvaliteta proizvoda i usluga uvijek ispunjava ili premašuje zahtjeve i očekivanja kupca,
  • pomaže da se izbjegnu skupe pogreške tijekom proizvodnog/uslužnog procesa ili nakon njega,
  • omogućava korištenje proizvodne i mjerne opreme s najvećom mogućom pouzdanošću, te najmanjom mjernom nesigurnošću, međusobnu povezanost i usporedivost mjernih postupaka i rezultata na međunarodnoj razini, te sljedivost do međunarodno priznatih etalona pojedinih fizikalnih veličina.

Redovito umjeravanje mjernih uređaja nezaobilazan je dio svakog sustava za osiguranje kvalitete (npr. prema normama niza ISO 9000).

3. Kako izabrati umjerni laboratorij?

Danas postoje mnogi laboratoriji koji mogu umjeriti Vašu opremu, sa većom ili manjom mjernom sposobnošću. Mjerne sposobnosti svakog umjernog laboratorija javno su dostupne, te po njima možete vidjeti odgovara li pojedini umjerni laboratorij Vašim potrebama.

Prilikom odabira umjernog laboratorija, obratite pažnju na slijedeće:

  • Je li laboratorij akreditiran prema međunarodnoj Normi HRN EN ISO/IEC 17025:2007?
  • Odgovaraju li Vam metode koje koristi pri umjeravanju?
  • Odgovara li Vam opseg mjerenja i mjerna sposobnost koju nudi?

Naš umjerni laboratorij akreditiran je za umjeravanje elektronskih neautomatskih vaga do 2000 kg, te utega F1, F2 do 5 kg, te M do 20 kg, od strane Hrvatske Akreditacijske Agencije, u skladu sa Normom HRN EN ISO/IEC 17025:2007, pod brojem HAA 2287.

Time potvrđujemo da zadovoljavamo sve zahtjeve kao davatelji usluga umjeravanja. Osoblje laboratorija koje radi umjeravanja mora biti osposobljeno i odgovarajuće obučeno za umjeravanje, te redovito nadgledano.

4. Što je podešavanje?

Podešavanje je skup postupaka kojima se mjerni uređaj dovodi u stanje gdje se uklanja razlika između pokazivanja mjernog uređaja i stvarne vrijednosti, odnosno, gdje se ta razlika smanjuje na najmanju moguću, koliko to uređaj dopušta.

5. Što je sljedivost?

Sljedivost je svojstvo mjernog rezultata ili vrijednosti kojeg etalona po kojemu se on može dovesti u vezu s navedenim referencijskim etalonima (obično državnim ili međunarodnim) neprekinutim lancem usporedaba koje imaju utvrđene nesigurnosti. Masa je jedina osnovna jedinica koja nema prirodnu konstantu, nego postoji kao definirana jedinica – primarni kilogram. Primarni kilogram je cilindar od mješavine platine i iridija, promjera 39 mm i visine 39 cm. Gustoća mu je 21.5 g/cm3. Nalazi se u Međunarodnom uredu za utege i mjere (Bureau International des Poids et Mesures, BIPM) u gradu Sevresu, blizu Pariza. Svaka država ima iznimno precizne ‘nacionalne standarde’ koji se izvode iz primarnog kilograma.

Utezi koji se koriste za podešavanje, umjeravanje ili ispitivanje vaga moraju biti sljedivi do primarnog kilograma ili do nacionalnog standarda. Time se osigurava da se standardi ispitivanja podudaraju u svakom laboratoriju. Umjeravanjem Vaših vaga i utega našim utezima, omogućujemo Vam slijedivost rezultata do njemačkog Prirodoslovno-tehničkog saveznog zavoda (Physikalisch-Technische Bundesanstalt (PTB)).

6. Koliko često treba umjeravati opremu?

Kako bi podaci Vaših mjerenja bili što točniji, oprema koju koristite za mjerenje i ispitivanje mora se redovito održavati i umjeravati, u određenim vremenskim intervalima umjeravanja.

Često se postavlja pitanje, koliko često je potrebno umjeravati opremu? Ne postoji jedan točan odgovor na ovo pitanje, jer umjeravanjem dobivamo samo sliku trenutnog stanja, koje ovisi o nizu faktora koji uključuju slijedeće:

  • Raspon mjerenja i dozvoljenu toleranciju
  • Razinu stresa kojem je oprema svakodnevno izložena
  • Stabilnost podataka iz prijašnjih umjeravanja
  • Zahtjevanu točnost mjerenja
  • Zahtjeve osiguranja kvalitete

Sve u svemu, korisnik sam mora uzeti u obzir sve faktore koji mu utječu na opremu, te odrediti period umjeravanja. Najbolje bi bilo što češće, jer bi tako bili sigurniji u svoje podatke, no umjeravanje, naravno, košta. Tako da se obično preporučuje period od godine dana. Kod umjeravanja utega svakako se, barem za početak, preporučuje umjeravanje barem svakih godinu dana.

Nakon par umjeravanja, moguće je vidjeti kako se utezi ''ponašaju'', gube li ili dobivaju na masi, koliki im je ''drift''. Na temelju tih podataka moguće je povećati ili smanjiti period umjeravanja. Naše stručno osoblje može Vam pomoći u odluci, pa nas slobodno kontaktirajte!

7. Gdje se iskazuju podaci umjeravanja?

Korisnici usluga laboratorija dobivaju (uz obavljeno umjeravanje) odgovarajuću Potvrdu o umjeravanju ili Umjernicu, detaljno izvješće o umjeravanju sa svim mjernim rezultatima i iskazanim mjernim nesigurnostima za svaku točku mjerenja, a sve u skladu sa zahtjevima norme HRN EN ISO/IEC 17025:2007.

8. Što je drift?

Drift ili slabljenje mjeriteljskih značajki jest spora promjena mjeriteljskih značajki mjerila. Ono se događa uslijed rukovanja, utjecaja temperature, vlage i sličnog. Drift se može procijeniti iz opaženih promjena mase nakon što se uteg umjeri nekoliko puta. Ako prethodne vrijednosti umjeravanja nisu dostupne, procjena nesigurnosti treba se temeljiti na iskustvu.

Drift je vrlo važan za utege, posebno one razreda E i F. Redovitim umjeravanjem možemo pratiti stanje utega, te, ukoliko imamo dovoljan broj podataka i/ili iskustva, predvidjeti njihovo stanje s određenim stupnjem nesigurnosti. Osim toga, time možemo planirati umjeravanje – naime, ukoliko se tijekom godina primjeti tek lagani drift, ili pak veliki, može se planirati rjeđe ili češće umjeravanje.